AtrakcijePraški dvorac

Praški dvorac

Pražský hrad

Najveći dvorski kompleks na svijetu

Praški dvorac jedno je od najposjećenijih i najvažnijih mjesta u cijelom gradu i bez sumnje dragulj češke prijestolnice. Dvorac je drevni simbol čeških zemalja, a najvjerojatnije ga je oko 880. godine osnovao knez Bořivoj. Sam je dvorac poput malog grada i prema Guinnessovoj knjizi rekorda najveći je cjeloviti dvorski kompleks na svijetu. Ima više od 500 prostorija, od kojih se neke koriste kao uredi, reprezentativne dvorane, muzeji i izložbeni prostori. Prostire se na površini od 70.000 četvornih metara i koristi se i danas.

Kompleks se nalazi na vrhu brežuljka uz lijevu obalu rijeke Vltave. Sam dvorac možda ne izgleda kao tradicionalni dvorac jer se više širi u širinu nego u visinu.

Sjedište predsjednika

Praški dvorac sjedište je predsjednika Republike. Ujedno je povijesno i političko središte grada i države. Dva monumentalna kipa Titana u borbi iznad glavnih vrata stvaraju ugođaj dok ulazite u golemi kompleks dvorca, koji obuhvaća palaču, tri crkve, kraljevske konjušnice, samostan i, naravno, njegovane vrtove oko njega. Nad Pragom se uzdiže i nad svime dominira veličanstvena i golema katedrala sv. Vida.

Glavna vrata i prednje dvorište Praškog dvorca s Hradčanskog trga
Glavna vrata i prednje dvorište Praškog dvorca s Hradčanskog trga

Znamenitosti Praškog dvorca

Posvuda oko dvorca nalaze se zanimljiva mjesta (pogledajte naš vodič kroz znamenitosti Praškog dvorca i našu samostalnu šetnju Praškim dvorcem). Primjerice, „Zlatna ulica” niz je sićušnih kućica u kojima su nekoć živjeli dvorski strijelci i zlatari; zatim Stari kraljevski dvor s prekrasnim kasnogotičkim svodom, jedan od najstarijih sačuvanih dijelova dvorca; bazilika sv. Jurja; te muzej zbirki obitelji Lobkowicz smješten u palači Lobkowicz. U blizini su i toranj Daliborka, nazvan po plemiću koji je ondje nekoć bio zatočen, i Barutni toranj, u kojem su alkemičari nekoć pokušavali pretvoriti metal u zlato.

Katedrala sv. Vida

Jedna od glavnih znamenitosti koja privlači turiste je katedrala sv. Vida. Gradnja ove građevine započela je u 14. stoljeću; sagrađena je u gotičkom stilu i ukrašena gargojlima. U unutrašnjosti katedrale posjetitelje očekuju raskošne grobnice, a možete se popeti i 287 stuba na Veliki južni toranj, najvišu točku dvorca, s kojeg se pruža prekrasan pogled na cijeli grad. Katedrala ima bočne kapele, od kojih je najznamenitija kapela sv. Vaclava sa zidovima od uglačanog poludragog kamenja.

Južna strana katedrale sv. Vida iz Trećeg dvorišta, Praški dvorac
Južna strana katedrale sv. Vida iz Trećeg dvorišta, Praški dvorac

Bazilika i samostan sv. Jurja

Osim katedrale, ovdje su još tri crkve, a najzanimljivija je bazilika sv. Jurja. Njezina povijest seže do 920. godine, a i danas pokazuje zanimljiv romanički karakter. Dio je samostana sv. Jurja, koji je osnovan pedesetak godina nakon bazilike, a danas se koristi za povremene izložbe.

Crveno barokno pročelje i bijeli tornjevi bazilike sv. Jurja, Praški dvorac
Crveno barokno pročelje i bijeli tornjevi bazilike sv. Jurja, Praški dvorac

Carske konjušnice

Nekoć su to bile konjušnice cara Rudolfa II., a danas se koriste za izložbe. Riječ je o jednoj od najcjenjenijih galerija u Češkoj, koja na povremenim izložbama redovito prikazuje značajna umjetnička djela.

Zlatna ulica

Neki kažu da je ovo najromantičnije mjesto u cijelom Praškom dvorcu. Prema legendi, ovdje su živjeli i radili alkemičari cara Rudolfa II., a ovdje je živio i svjetski poznati Franz Kafka, na broju 22. Danas se u nekoliko kuća u Zlatnoj ulici nalazi izložba o životu u ulici tijekom njezine 500-godišnje povijesti.

Male šarene kućice uz kaldrmom popločanu Zlatnu ulicu, Praški dvorac
Male šarene kućice uz kaldrmom popločanu Zlatnu ulicu, Praški dvorac

Galerija slika Praškog dvorca

U ovoj se galeriji nalaze umjetnička djela iz zbirki cara Rudolfa II., poznatog kao strastvenog kolekcionara umjetnina. Ovdje ćete pronaći djela slavnih umjetnika poput Tiziana, Rubensa i von Aachena, kao i više od 100 drugih slika (cijela zbirka broji više od 4.000 djela, ali nisu sva izložena istodobno). Galerija se nalazi u Drugom dvorištu dvorca.

Barutni toranj

Barutni toranj (Mihulka) služio je i kao dio obrambenog sustava i, za cara Rudolfa II., kao alkemijska radionica; danas se u njemu nalazi izložba posvećena Dvorskoj straži.

Priča o Praškom dvorcu

Priča o Praškom dvorcu izložba je koja prikazuje povijest dvorca i cijele Češke. Nalazi se na gotičkom katu Starog kraljevskog dvora, a ulazi se iz Trećeg dvorišta, odmah pokraj katedrale sv. Vida.

Jahačka škola

Unatoč imenu, ova se zgrada već dugi niz godina ne koristi kao jahačka škola. Sredinom 20. stoljeća pretvorena je u izložbenu dvoranu, u kojoj se tijekom cijele godine održavaju brojne zanimljive povremene izložbe.

Kraljevski ljetnikovac kraljice Ane

Ovo je palača najudaljenija od dvorca, a u 16. stoljeću sagradio ju je Ferdinand I. za svoju suprugu. Ljubitelji arhitekture oduševit će se njezinim prekrasnim renesansnim oblikovanjem, iako se unutra može ući samo kad je u tijeku izložba.

Kraljevski ljetnikovac kraljice Ane s arkadama u Kraljevskom vrtu, Prag
Kraljevski ljetnikovac kraljice Ane s arkadama u Kraljevskom vrtu, Prag

Dvorska straža maršira tijekom smjene straže, Praški dvorac
Dvorska straža maršira tijekom smjene straže, Praški dvorac
Smjena straže

Ova se ceremonija održava svaki puni sat od 9 do 18 sati kod Vrata Titana i kod vrata uz Barutni most. Smjena straže u podne uključuje i fanfare te ceremoniju sa zastavom u Prvom dvorištu.

Dvorski stražar u svojoj prugastoj stražarskoj kućici, Praški dvorac
Dvorski stražar u svojoj prugastoj stražarskoj kućici, Praški dvorac

Kako doći do Praškog dvorca

Pješice

Kao polazište preporučujemo stanicu metroa Malostranská (linija A), smještenu odmah ispod Praškog dvorca. Odande ćete se Starim dvorskim stubama (Staré zámecké schody) popeti izravno do vrata dvorca. Još jedna preporučena mogućnost je put od Malostranskog trga preko ulice Nerudova, koja je prilično strma. Stići ćete ispred glavnog ulaza u dvorac. Ova mogućnost nije prikladna za starije osobe s manje snage.

Kamene dvorske stube koje se penju iznad krovova Male Strane prema Praškom dvorcu
Kamene dvorske stube koje se penju iznad krovova Male Strane prema Praškom dvorcu

Tramvajem

Ako se ne želite penjati strmim Starim dvorskim stubama, možete se tramvajem broj 22 popeti uz brdo i izaći na stanici Pražský hrad. Ako najprije želite razgledati Hradčane (samostan Strahov ili Loretu), ostanite u tramvaju do stanice Pohořelec, druge stanice nakon stanice Pražský hrad.

Ostale tramvajske stanice:

• Královský letohrádek (Belvedere) – počnite s Kraljevskim vrtom, Belvedereom i Dvoranom za igru loptom, a zatim preko mosta iznad Jelenjeg jarka prijeđite u Drugo dvorište. Kraljevski vrt i Jelenji jarak zatvoreni su od studenoga do veljače.

• Pohořelec – do dvorca prošetajte kroz Hradčane i stići ćete do glavnog ulaza.

Po dvorištima i vrtovima dvorca možete šetati bez ulaznice, ali za sve glavne povijesne zgrade trebat će vam ulaznica.

Ulaznice

Ulaznica je potrebna samo za nekoliko odabranih prostora, a po dvorištima posjetitelji mogu slobodno šetati. Zbog građevinskih radova besplatni dio katedrale zatvoren je od listopada 2023. do daljnjeg, pa za sada u nju možete ući samo s ulaznicom. Ulaznice se mogu kupiti u informacijskim centrima u Drugom i Trećem dvorištu. Za posjet predvidite najmanje četiri sata. Ostale informacije potražite na službenim internetskim stranicama Praškog dvorca.

Postoje četiri različite ulaznice, koje vrijede dva dana.

Ulaznica za glavni obilazak (cijena za odrasle 450 CZK, snižena 300 CZK, obiteljska 950 CZK): katedrala sv. Vida, Stari kraljevski dvor, bazilika sv. Jurja, Zlatna ulica s tornjem Daliborka.

Ulaznica za stalne izložbe (cijena za odrasle 300 CZK, snižena 200 CZK, obiteljska 700 CZK): izložba „Priča o Praškom dvorcu”, izložba Dvorske straže u Barutnom tornju, Galerija slika Praškog dvorca, palača Rožmberk.

Galerija slika Praškog dvorca (cijena za odrasle 200 CZK, snižena 150 CZK, obiteljska 500 CZK)

Veliki južni toranj katedrale sv. Vida (cijena za odrasle 200 CZK, snižena 150 CZK, obiteljska 500 CZK)

Ulaznice za Praški dvorac vrijede dva uzastopna dana.

Rano ujutro u Praškom dvorcu je najmanja gužva.

Radno vrijeme

Tijekom ljetne sezone (od travnja do listopada) kompleks dvorca otvoren je svaki dan od 6 do 22 sata. Prostori za koje je potrebna ulaznica otvoreni su od 9 do 17 sati. Vrtovi Praškog dvorca, zajedno s Jelenjim jarkom, otvoreni su ovisno o mjesecu: od travnja do lipnja od 10 do 19 sati; u srpnju i kolovozu od 10 do 20 sati; u rujnu od 10 do 19 sati; u listopadu od 10 do 17 sati. Tijekom zimske sezone (od studenoga do ožujka) kompleks dvorca također je otvoren svaki dan od 6 do 22 sata. Prostori za koje je potrebna ulaznica otvoreni su od 9 do 16 sati. Vrtovi Praškog dvorca, uključujući Jelenji jarak, zatvoreni su od studenoga do veljače, a u ožujku su otvoreni od 10 do 17 sati.

Vođeni obilasci Praškog dvorca

Vođeni obilasci s profesionalnim vodičima samog dvorca dostupni su i za pojedince i za grupe, na engleskom, njemačkom, francuskom, španjolskom i talijanskom jeziku. Stoje 250 CZK po osobi za sat vremena (uz valjanu ulaznicu), najmanja grupa broji četiri osobe, a najbolje ih je rezervirati unaprijed. U informacijskom centru u Trećem dvorištu možete unajmiti i audiovodič za 350 CZK; njegove snimke traju oko tri sata i dostupne su na osam jezika, među njima i na engleskom.

Ne propustite Zlatnu ulicu, ali ako vas ondje privuče kupovina, imajte na umu da su cijene među najvišima u Pragu. Objed ili čak ručak u Praškom dvorcu može biti vrlo ugodan, ali je zasigurno i vrlo skup. Informacijski centri nalaze se u Drugom i Trećem dvorištu.

Povijest Praškog dvorca

Dvorac potječe iz 9. stoljeća, ali je u nekoliko navrata dograđivan. Zato obuhvaća nekoliko različitih arhitektonskih stilova, među ostalim romaničku palaču sagrađenu u 12. stoljeću, dok je obnova u 14. stoljeću donijela gotičke elemente. Ranosrednjovjekovni dvorac bio je građen od gline i kamena i upotpunjen tradicionalnim opkopom. Dvorac je doživio i nekoliko razdoblja procvata, među ostalim za vladavine cara Karla IV. sredinom 14. stoljeća. Postao je carska rezidencija i sjedište vladara Svetog Rimskog Carstva. Još jedno važno razdoblje u povijesti dvorca nastupilo je 1483. godine, kad su izgrađene nove utvrde. Nakon požara 1541. godine dvorac je u 16. stoljeću proširen. Nakon smrti Rudolfa II. 1612. godine carski se dvor preselio u Beč, a za dvorac su nastupila teška vremena. Posljednji veliki građevinski zahvat proveden je u drugoj polovici 18. stoljeća. Obnova se nastavlja i danas kako bi cijeli kompleks postao dostupan svim posjetiteljima. Osim toga, dvorac je danas sjedište šefa države; u njemu se čuvaju i krunidbeni dragulji, relikvije čeških kraljeva, kršćanske relikvije i važni povijesni dokumenti.

Galerija

Srodni Članci

Back to top button

Odaberite svoj jezik